Informacije okoljendže kola doživije nasilje

En man och en kvinna samtalar.

Tuče kova hijanlje žrtva nasilja

Te doživijan dijekh nasilje šaj te ovel tut pravo ko finansijsko pomožibe. Isi trin vrste finansijsko pomožibe: odšteta ando okova kova hine nasilno premalo tute, naknada ando osiguranje hem krivično naknada andi država. Čak hem ked na džanelpe koj tano odova kova hine nasilno premalo tute šaj te ovel tut pravo ki naknada ando osiguranje hem krivično naknada andi država.

Odšteta hem naknada ando osiguranje

O sudo tano odova kova odlučini kobor o nasilniko ka platini i odšteta te hine sudibe odoljese so doživijan. Tu šaj te rode pomoć ando Kronofogden te šaj te dobine ti odšteta. Isi šajipe te dobine finansijsko naknada ando to osiguranje, ando sindikateso osiguranje hem andi firma kuri čereja buti.

Naknada andi država

Tu šaj te oveltu pravo ki naknada andi država te našti sa i suma te dobine ando nasilniko ja ando to osiguranje. Te šaj te ovel tut pravo ki naknada andi država mora o zločin te ovel prijavimo ki policija. Te na džanelpe koj tano o nasilnik, onda valjani te ovel jekh istražibe, naprimer jekh preliminarno istražibaso postupko kova mothovi so tu doživijan odova zločin. Te i policija džanel koj tano o nasilniko, tegani but putija, valjani o sudo te osudini odolje manuše, te šaj tu te dobine i naknada andi država.

I naknada andi država važini e zločinendže kola ulje ki Švedska. Tu šaj te ovel tut pravo ki naknada bizo obzir da lji živineja akate ki Švedska ja hijan privremeno akate sar turista ja studenti. Te živineja ki Švedska tu šaj te dobine naknada andi država iako doživijan o zločin ki dijekh aver phuv.

So disose šaj te dobinav naknada andi država?

Odova šaj sar ko primer te ovel:

  • te ozbiljno ugrozimi tiklji privatnost sar ko primer ako džiko maltretirija tut, pretijače, prevarija tut, seksualno maltreterija tut ja opljačkija tut.
  • te troškondže kola isitu lječibase, ljekonendže hem terapijače vačeribnja.
  • te našaldžan to finansijsko prihod.
  • te isitu dukha, sar ko primer dukh hem nelagoda kova doživineja ko period dži sasčhoveja.
  • trajna povrede sar ko primer ožiljkja, oštetimo dikhibe ja šunibe.
  • oštetime šeja, naočare ja diso slično soj tano oštetimo a hine tut koro tute ked hijanlje povredimo.

Ko izuzetna situacije šaj te dobine naknada, sar ko primer ked uništime ja čorde disave predmetija ja pare koljendže džiko prevarija tut.

Sar te rodav i naknada andi država?

I naknada andi država rodeja ando državako organi kova čerela buti e žrtvencar kola doživije nasilje (Brottsoffermyndigheten) adžhar so ka phere jekh posebno formulari ja te phere odova formulari ko internet. Ti molba valjani te bičhalje ko pomimo državno organi najkasnije trin berš ando dive ked doživijan o zločin, ked o preliminarno istražibe phanlo ja ked nakhlja o vakti ked šaj te žaljine tut ki presuda. O čhavore kola doživije dijekh zločin, šaj uvek te roden naknada andi država dži ko poklo 21. bijando dive.

Kontaktirin e državako organi kova čerela buti e žrtvencar kola doživije nasilje (Brottsoffermyndigheten) ko akava broj 090-70 82 00 te mangeja te džane pobuter andi naknada andi država ja sar te rode odova. Pomoć šaj te rode hem ko dežurno pomožibaso centro okoljendže kola doživije nasilje (brottsofferjour), ko dežurno centro džuvljendže kola doživije nasilje (kvinnojour) ja ko aver nevladina organizacije. Akala organizacije šaj te pomožinen tu te phere i molba.

Kuri šaj te dobinav podrška hem pomožibe?

Isi but državna organija hem organizacije kola šaj te den pomožibe hem podrška. I policija hem o tužilac valjani te den informacije ando o prava kola isiljen o žrtve nasilja hem sar šaj te roden i naknada hem i odšteta. I socijalno služba ki ti komuna isila odgovornost, tuče hem te familjijače kola doživijen nasilje, te del pomožibe hem podrška. Šaj hem te kontaktirine o sastipase centrija ja disave nevladina organizacije kola čerena buti te pomožinen okoljendže kola doživije nasilje.